Stručni izlet u Cavtat
Na predavanju profesora Damjanovića, koji je govorio o Bukovčevu osliku dubrovačkoga kazališta, polaznici su dobili svojevrsnu uvertiru o jednom od najznačajnih hrvatskih slikara s prijelaza iz 19. u 20. stoljeće – Vlahu Bukovcu. Nakon predavanja i ručka brodom su se zaputili u obilazak Cavtata, naselja u dubrovačkoj općini Konavle, najjužnijem dijelu kopnene Hrvatske. Osnovan je kao ilirsko naselje u 6. stoljeću prije Krista, a prvi se put spominje 47. prije Krista kao Epidaurum. U Cavtatu su posjetili Kuću Vlaha Bukovca, u kojoj je Bukovac na cijelome prostoru kata uredio atelje. Nakon Bukovčeve smrti atelje su kao izložbeni prostor uredile njegove kćeri. Stalni postav današnjega muzeja čine Bukovčeva djela koja predstavljaju sve faze slikarova opusa – parišku, zagrebačku, cavtatsku, prašku. Muzej između ostaloga čuva i rukopise Bukovčeve autobiografije Moj život iz 1918. U prizemlju je u obliku medaljona naslikao autoportret i portrete članova obitelji, a istočnu jedinicu kuće Bukovac je oslikao vrlo mlad, vjerojatno prije odlaska na školovanje u Pariz. Ostatak je kuće ispunjen klasičnim, florealnim, čak i „egzotičnim“ motivima poput krokodila, mravojeda, tigra ili nosoroga. Kućom su polaznike proveli stručni vodiči Muzeja i galerija Konavala.
Osim Kuće posjetili su i Mauzolej obitelji Račić. Mauzeloj je prvo arhitektonsko djelo slavnoga hrvatskog kipara Ivana Meštrovića. Nalazi se na groblju Svetog Roka, najvišoj točki poluotoka Rata, iznad urbane jezgre Cavtata. Meštrović je Mauzelej sagradio za poznatu cavtatsku brodovlasničku obitelj koja 1918. umire od španjolske gripe. Obilježavaju ga različiti povijesni stilovi, izrađen je od bijeloga bračkoga kamena osim vratnica, zvona i anđela na vrhu kupole, koji su od bronce.
Noćna brodska vožnja do Grada učinila je dan koji je započeo kišom, a završio suncem, punim čara.
Anamarija Mrkonjić
