Posjet Sponzi i Državnome arhivu u Dubrovniku te izložba u Kneževu dvoru: Gunduliću u spomen − Proslava otkrivanja spomenika Ivanu Gunduliću u Dubrovniku 1893. godine
Nakon predavanja o elementima kulture i kulturnome identitetu Hrvata u Bosni i Hercegovini polaznici su se uputili u palaču Sponza, koja je jedan od najznačajnijih objekata u okviru povijesnog upravno-sakralnoga središta Dubrovnika. Izgrađena je u 16. stoljeću, a za izgradnju su zaslužni dubrovački majstor Paskoje Miličević i braća Andrijić s Korčule. Za vrijeme Dubrovačke Republike Palača je imala brojne funkcije – bila je carinarnica, državna blagajna, banka, kovnica novca, škola i riznica. U zgradi carinarnice održavali su se i sastanci Akademije složnih i dangubijeh, a kasnije su ondje bile škole za djecu vlastele i građana, pravnička škola i tiskara. Danas je u palači smješten Državni arhiv u Dubrovniku, koji čuva povijesnu građu Dubrovačke Republike, odnosno građu nastalu pod djelovanjem notarske i kancelarijske službe od 13. stoljeća. Arhiv sadržava više od 2 700 000 pisanih stranica dokumenata, isprava, ugovora i dr. Najstarije su isprave bula pape Benedikta VIII. iz 1022. i isprava o osnutku Benediktinskoga samostana na Lokrumu iz 1023, sačuvane u prijepisima. U Arhivu se čuvaju i knjige Dubrovnika i otoka Korčule do 1860. (među kojima su prijepisi Gundulićeva Osmana, posebno zanimljivi polaznicima), zbirke geografskih karata te privatni obiteljski arhivi. Ovogodišnje slaviste Arhivom je proveo viši arhivist Zoran Perović, koji je priču o vrijednosti Dubrovačkoga arhiva ilustrirao pomno odabranom i postavljenom arhivskom građom na trijemu Sponze – krećući se između stupova duž velebne palače, polaznici su razgledali vrijedne dokumente – povelje, ugovore, zapise; korespodenciju, književna djela, slikovne prikaze Grada, pa su tako primjerice vidjeli spomenutu Bulu pape Benedikta VIII, kojom se određuje teritorij Dubrovačke nadbskupije, Povelju Kulina bana iz 1189, pisanu bosančicom, kojom bosanski ban Kulin dodjeljuje Dubrovčanima slobodu trgovanja u svojoj zemlji, Višegradsku povelju iz 1358, ugovornu ispravu ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I, kojom utvrđuje vrhovnu vlast ugarsko- hrvatskih kraljeva nad Dubrovnikom kao gradom Dalmacije, uz uvjete koje je ugovorio s dubrovačkim poslanicima, čiji pečati i danas krase taj dokument, potvrde turskih sultana, rukopisnu korespodenciju Marina Držića itd. O svakom su primjerku poslušali sadržajno i zanimljivo izlaganje Z. Perovića. Obećavši polaznicima da će se se posebno iznenaditi i nadviti nad jedan primjerak arhivske građe, arhivist Z. Perović otkrio je službeni zapis Dubrovačke Republike iz 15. stoljeća, „ovjeren“ i četirima otiscima mačjih šapa. Pozdravljajući se s polaznicima 51. seminara, prenio je poziv Ivone Michl, ravnateljice Dubrovačkih muzeja, u čijoj je suradnji u okviru 50. hrvatskog seminara za strane slaviste u Etnografskome muzeju, žitnici Rupe 2022. postavljena i održana izložba Predmet: Hrvatski, da posjete izložbu Gunduliću u spomen u Kneževu dvoru. Razveselivši se pozivu, njih se tridesetak uputilo razgledati izložbu u povodu 130. obljetnice podizanja spomenika hrvatskome pjesniku Ivanu Gunduliću, autora Tonka Marunčića. S velikom pozornošću i divljenjem polaznici su razgledali lovorove vijence kakvima je bio ukrašen spomenik pri otvorenju te svilene vrpce i srebrne vijence koji su ih raskošno resili u čast i slavu velikoga pisca. Izložene su i originalne fotografije trodnevne proslave, dva originalna reljefa Ivana Rendića, spomen-medalje, razglednice, plakati, dokumenti te brzojavi s čestitkama. Dojmovi s izložbe ojačani su i izvrsnim impresijama koje je izazvao razgled stalnoga postava Kneževa dvora, zbog čega su polaznici i nastavnici Seminara imali dojam da prisustvuju iznimnome kulturnome događaju.
Anamarija Mrkonjić
