Dubrovnik – otvoreni grad
Početak boravka sudionika hrvatskoga seminara za strane slaviste u Dubrovniku već je tradicionalno popraćen poslijepodnevnim obilaskom povijesne jezgre Grada. Polaznike je kroz stari Dubrovnik proveo doc. dr. sc. Tomislav Bogdan.
Prije ulaska u Stari grad polaznici su u parku na Pilama slušali o nastanku Dubrovnika krajem 6. i početkom 7. stoljeća te o načinu funkcioniranja Dubrovačke Republike. Doc. dr. sc. Tomislav Bogdan upoznao je sudionike seminara s 1358. godinom, kada Dubrovnik postaje samostalna država, ističući kako su Dubrovčani neovisnost čuvali vještom diplomatskom aktivnošću, vještinom preživljavanja, dobrom organiziranošću i efikasnim državnim aparatom. Dubrovačka republika bila je aristokratska republika stroge društvene i političke hijerarhije. Sami polaznici uspješno su pogodili da su osnovne gospodarske grane staroga Dubrovnika bile trgovina i pomorstvo.
Nakon kratkoga uvoda u dubrovačku povijest polaznici su Vratima od Pila ušli na Stradun, najdulju i najširu dubrovačku ulicu koja razdvaja dva strma dijela gradske jezgre. Zaustavivši se na stepenicama Onofrijeve fontane, mjestu odmora mnogobrojnih dubrovačkih turista, profesor je Bogdan polaznicima pokazao Franjevački samostan Male Braće, crkvu sv. Spasa i samostan sv. Klare. Franjevački je samostan izgrađen u 14. stoljeću, a u sklopu samostana djeluju ljekarna, jedna od najstarijih u Europi, te knjižnica s vrijednim rukopisima i inkunabulama. Profesor Bogdan istaknuo je kako je crkva sv. Spasa najstariji primjer renesansnog pročelja u Dubrovniku. Samostan sv. Klare jedan je od najvažnijih ženskih samostana u Dubrovačkoj Republici. U dijelu samostana djelovalo je sirotište na napuštenu djecu, jedna od prvih takvih ustanova na svijetu.
Dijelom niz Stradun, dijelom niz Ulicu od Puča, polaznici su se uputili prema Gundulićevoj poljani. Imali su tako priliku vidjeti spomenik Ivanu Gunduliću, djelo hrvatskoga kipara Ivana Rendića iz 1893. godine.
Skalama od jezuita okupljeni su stigli do Boškovićeve poljane, trga koji, prema riječima profesora Bogdana, »lebdi« iznad grada. Ispred crkve sv. Ignacija profesor je govorio o ulozi katoličke crkve u životu Dubrovčana te o odnosu između Dubrovnika i isusovačkog reda. Zainteresirani su razgledali unutrašnjost crkve, u kojoj su mogli vidjeti umjetnu spilju posvećenu Gospi Lurdskoj.
Uskim uličicama polaznici su se spustili do dubrovačke katedrale. Sadašnja barokna katedrala nastala je na mjestu romaničke bazilike. Profesor Bogdan na primjeru je katedrale okupljenima pojasnio razliku između dubrovačkih građevina prije i poslije potresa 1667. godine. Polaznici su uživali u pogledu na središnje građevine Dubrovačke Republike: Knežev dvor, središte vlasti, ali i kazališnog života staroga Dubrovnika, palaču Sponzu, crkvu sv. Vlaha i Orlandov stup.
Vratima od Ploča svi su se uputili prema Trgu oružja, mjestu koje nudi impresivan pogled na zidine, tvrđavu sv. Ivana i otok Lokrum. Profesor Bogdan prigodno je obilazak grada zaključio govorom o okolnostima pada Dubrovačke Republike.
Program 40. seminara polaznicima nudi nastavak obilaska dubrovačkih znamenitosti pa će tako ovih dana uz stručno vodstvo moći posjetiti ljetnikovac Petra Sorkočevića, palaču Sponzu, Franjevački samostan i tvrđavu Lovrjenac.
