Franjevački samostan: priča o pamćenju
U sklopu današnjeg fakultativnog programa polaznici su posjetili Franjevački samostan Male braće. Imali su tako priliku vidjeti neke od najstarijih sačuvanih rukopisa dubrovačkih prepisivača, kao i jedini sačuvani primjerak prvoga izdanja Marulićeve Judite iz 1521. godine. O povijesti franjevačkoga samostana govorili su prof. dr. sc. Milovan Tatarin i gvardijan fra Stipe Nosić.
U 13. stoljeću franjevački se samostan nalazio izvan zidina Staroga grada. Početkom 14. stoljeća započela je gradnja današnjega samostana, koji je kroz stoljeća pretrpio potrese, požare i ratove. U potresu 1667. stradala je tako franjevačka crkva, a bogata knjižnica i arhiv izgorjeli su u požaru. Samostan je teško oštećen i tijekom ratnoga razaranja dubrovačke gradske jezgre 1991. i 1992. godine.
Polaznici su danas obišli kasnoromanički klaustar, ljekarnu, knjižnicu i baroknu crkvu Male braće. Knjižnica samostana čuva više od 70.000 tiskanih knjiga, 20.000 rukopisa, 3.000 katalogiziranih rukopisa i 216 inkunabula. Prof. dr. sc. Milovan Tatarin i fra Stipe Nosić pripremili su za polaznike stare dragocjene rukopise i tiskana izdanja dubrovačke dopreporodne književnosti. Imali su tako priliku vidjeti ženski rukopis iz 1671. godine, znameniti rukopis fra Lovre Cekinića pisan od 1731. do 1745, prijepis Franatice Sorkočevića koji je nastajao između 1680. i 1730, rukopise Junija Rastića i Antuna Gleđevića iz 18. stoljeća, rukopisni zbornik Zibaldone Ivana Marije Matijaševića te dva rukopisa franjevca Timoteja Gleđa. Polaznicima je posebno zanimljivo bilo vidjeti najstariji poznati prijepis Osmana, rukopis Nikole Ohmučevića nastao između 1651. i 1654. godine te jedini sačuvani primjerak prvoga izdanja Marulićeve Judite iz 1521. godine.
